<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Gamzigradska Banja &#187; Gamzigradska Banja</title>
	<atom:link href="http://gamzigradskabanja.com/category/banja/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://gamzigradskabanja.com</link>
	<description>Gamzigradska Banja Smestaj Nekretnine Turizam Mapa</description>
	<lastBuildDate>Wed, 15 Sep 2010 16:30:38 +0000</lastBuildDate>
	<generator>http://wordpress.org/?v=2.9.2</generator>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
			<item>
		<title>Gamzigradska Banja &#8211; Gamzigrad Srbija</title>
		<link>http://gamzigradskabanja.com/banja/gamzigradska-banja-gamzigrad-srbija/</link>
		<comments>http://gamzigradskabanja.com/banja/gamzigradska-banja-gamzigrad-srbija/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 01 Dec 2009 13:23:39 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Gamzigradska Banja</dc:creator>
				<category><![CDATA[Gamzigradska Banja]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://gamzigradskabanja.com/?p=20</guid>
		<description><![CDATA[
GAMZIGRADSKA BANJA SRBIJA
Na samom koritu Crnog Timoka, 11 km zapadno od Zaječara (istočna Srbija), 220 jugoistočno od Beograda, u blizini istoimenog sela, nalazi se Gamzigradska Banja.
Gamzigradska Banja okružena šumovitim brežuljcima i cvetnim proplancima, na nadmorskoj visini od 160 m, ima umerenokontinentalnu klimu sa podplaninskim elementima.
Priroda je ovde podarila više izvora mineralne lekovite vode (jedan je [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<div class="announcement_post"><p style="text-align: center;"><a href="http://gamzigradskabanja.com/mapa/"><img class="size-full wp-image-21 aligncenter" style="border: 0px none currentColor;" title="gamzigradska-banja-mapa" src="http://gamzigradskabanja.com/wp-content/uploads/gamzigradska-banja-mapa.jpg" alt="gamzigradska-banja-mapa" width="93" height="124" /></a></p>
<p style="text-align: center;"><strong>GAMZIGRADSKA BANJA SRBIJA</strong></p>
<p>Na samom koritu Crnog Timoka, 11 km zapadno od Zaječara (istočna Srbija), 220 jugoistočno od Beograda, u blizini istoimenog sela, <strong>nalazi se Gamzigradska Banja</strong>.</p>
<div id="attachment_26" class="wp-caption aligncenter" style="width: 524px"><img class="size-full wp-image-26 " style="border: 0px none currentColor;" title="hotel-gamzigradska-banja" src="http://gamzigradskabanja.com/wp-content/uploads/hotel-gamzigradska-banja.jpg" alt="hotel-gamzigradska-banja" width="514" height="333" /><p class="wp-caption-text">Hotel u Gamzigradskoj Banji - Srbija</p></div>
<p><strong>Gamzigradska Banja</strong> okružena šumovitim brežuljcima i cvetnim proplancima, na nadmorskoj visini od 160 m, ima umerenokontinentalnu klimu sa podplaninskim elementima.<br />
Priroda je ovde podarila više izvora mineralne lekovite vode (jedan je u samom koritu Crnog Timoka), ali se koriste samo četiri.<br />
Ostaci rimskog carskog grada Felix Romuliana (III vek), koji se nalaze 3 km od <a title="Banje Srbije" href="http://www.srbija-banje.com/">Banje</a>, ukazuju na to da su ove lekovite terme korišćene još u antičko doba.</p>
<p>Međutim, najstarije poznate pisane podatke o ovim mineralnim vodama ostavio je baron Herder, u svojim spisima iz 1835. koji se odnose na istraživanja rudnih bogatstava Srbije;<br />
prva terapijska kupanja datiraju iz 1890. Izgradnja i uređenje kupatila počinje 1920, a prvu detaljnu hemijsku analizu vode obavio je 1922. prof. Sima Lazinić.</p>
<p>Prva ozbiljnija kaptaža izvora u Gamzigradskoj Banji izvršena je 1925. Prema temperaturi (38°-43° C) i hemijskom sastavu vode se svrstavaju u zemno-alkalne hiperterme odnosno akroterme; koriste se za lečenje većeg broja bolesti, kupanjem i pijenjem.</p>
<div id="attachment_30" class="wp-caption aligncenter" style="width: 376px"><img class="size-full wp-image-30 " style="border: 0px none currentColor;" title="gamzigradska-banja-mozaik" src="http://gamzigradskabanja.com/wp-content/uploads/gamzigradska-banja-mozaik.jpg" alt="gamzigradska-banja-mozaik" width="366" height="302" /><p class="wp-caption-text">Mozaik u Gamzigradskoj Banji</p></div>
<p style="text-align: center;">
<p><strong>Posećenost <em>Gamzigradske Banje</em> naglo je povećana</strong> otvaranjem Zavoda za specijalizovanu rehabilitaciju „Gamzigrad&#8220;, 1978.<br />
Uz korišćenje najsavremenije opreme, u Zavodu Gamzigradske Banje  se daje stručna dijagnostika i sprovodi lečenje i rehabilitacija primenom hidro (na raspolaganju su tri bazena i više kada), kinezi, vakum, laserska, parafino, foto, magneto i fizioterapija, ekstenzija kičme, akupunktura laserskim stimulatorom, masaža&#8230;</p>
<p>Šumovita pobrđa i bistri Timok (pogodan za ribolov), značajni arheološki i kulturni lokaliteti, zatvoreni bazeni s toplom vodom, brojni sportski tereni, učinili su <em>Gamzigradsku Banju</em> prijatnim mestom za odmor i rekreaciju i zdravih posetilaca, a za žitelje Zaječara, Negotina, Boljevca&#8230; omiljenim izletištem tokom cele godine.</p>
<div id="attachment_28" class="wp-caption aligncenter" style="width: 590px"><img class="size-full wp-image-28 " style="border: 0px none currentColor;" title="gamzigrad-felix-romuliana" src="http://gamzigradskabanja.com/wp-content/uploads/gamzigrad-felix-romuliana.jpg" alt="gamzigrad-felix-romuliana" width="580" height="450" /><p class="wp-caption-text">Rimski Grad - Felix Romuliana - Gamzigrad</p></div>
<p>Na samo četiri kilometra od centra ovog prirodnog lečilišta, iznad sela Gamzigrad, nalaze se ostaci kasnoantičkog utvrđenja, jednog od četiri rimska grada na našem tlu &#8211; <em>Feliks Romuliana</em>; u blizini sela Planinice, na lokalnom putu Zaječar-Boljevac, je manastir Krepičevac, izgrađen početkom XVI veka&#8230;<span id="more-20"></span></p>
<p>Mogući su izleti do Zaječara s posetom muzeja i grnčarske radionice Velimira Djorđevića, jednog od najpoznatijih srpskih samoukih vajara,<br />
Borskog jezera (20 km),<br />
Zlotske pećine (30 km), ili do Negotina (50 km),<br />
Rajačkih pivnica,<br />
Vratnjanskih kapija,<br />
Kladova i đerdapa.</p>
<div id="attachment_32" class="wp-caption aligncenter" style="width: 526px"><img class="size-full wp-image-32 " style="border: 0px none currentColor;" title="reka-vratina-kapija-vrata" src="http://gamzigradskabanja.com/wp-content/uploads/reka-vratina-kapija-vrata.jpg" alt="reka-vratina-kapija-vrata" width="516" height="722" /><p class="wp-caption-text">&quot;Kapije/Vrata&quot; na reci Vratini - prirodni fenomen</p></div>
<p style="text-align: center;">
<p><a title="Gamzigradska Banja Srbija" href="http://www.srbija-banje.com/banje/gamzigradska-banja">Gamzigradska Banja</a> je domaćin đurđevdanskog sabora, Zlatnih ruku, Dana božura&#8230; a leti u okolnim selima (Grljan, Vražogrnac, Kotlujevac, Lenovac&#8230;), održava se još nekoliko tradicionalnih sabora narodnog stvaralaštva.</p>
</div>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://gamzigradskabanja.com/banja/gamzigradska-banja-gamzigrad-srbija/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>

